50. godina maraka Europa

Marke Europa Cept prvi su puta izdane 1956. godine. Izdalo ih je 6 zemalja (Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luxemburg i Nizozemska). Na svim izdanjima je bio zajednički motiv - toranj od slova Europa. Broj zemalja izdavačica se svake godine povećavao te su 2013. čak 64 zemlje izdale marke Europe.

Značajna godina je 2005. jer se tada povodom 50 godina maraka Europa (1956.-2006.) pripremalo i izdalo preko pedeset izdanja na tu temu. Neke države su marke izdale krajem 2005., a neke početkom 2006.

Španjolska tvrtka AFINSA Grupo planirala je izdati prigodne albume na temu 50. godina maraka Europa pa je od poštanskih uprava kupovala po povoljnim komercijalnim uvjetima (čitaj znatno ispod nominale) po 500 tisuća serija i blokova. Preko svojih partnerskih firmi u Švicarskoj, Americi, Hong Kong-u i Njemačkoj sklapali su ugovore i otkupljivali te marke.

Tvrtka AFINSA Grupo vršila je otkup maraka Europa. Stalno su objavljivali oglase za otkup tih izdanja pa su i cijene rasle. Time se je uvećavala i vrijednost njihovih zaliha. Privatni investitori ulagali su u njih novac i sve je bilo dobro dok je bilo novih ulagača pa su mogli isplaćivati godišnje dividende.

U svibnju 2006. godine španjolska policija je izvršila nekoliko uhićenja, zatvorila urede i zaplijenila materijal tvrtke zbog sumnje na prijevaru u radu koji je uključivao dvije tvrtke: Afinsa Bienes Tangibles i Forum Filatélico što je imalo utjecaj na životne ušteđevine preko 350.000 privatnih investitora u Španjolskoj. Uredi Afinse u Madridu pretraženi su od strane naoružanih policajaca, a dokumenti i računala su odneseni iz zgrade. Od devet uhićenja od strane policije, četiri osobe su bile iz Afinse, među njima i osnivač Albertino de Figueiredo te jedan od njegovih sinova, Carlos Figueiredo Escribá. Tvrtka je objavila bilješku na svojim internetskim stranicama uvjeravajući svoje klijente i zaposlenike da surađuju s vlastima kako bi dokazali svoju nevinost.

Tvrtka je optužena za korištenje Ponzi (sheme) prijevare, što znači da su koristili novac novih investitora kako bi isplatili dobit prethodnim ulagačima. Mnogi od oko 150.000 investitora bili su umirovljenici kojima se ulaganje svoje ušteđevine u rijetke marke činila kao atraktivnija opcija nego ih stavljati u štednju na bankovni račun s niskim kamatama. Tim investitorima je zajamčena godišnja dobit od 6 do 10 posto od vrijednosti ulaganja u zbirke poštanskih maraka, ovisno o tome koliko godina zadrže ulaganje. Tvrtka Afinsa bila je većinski vlasnik tvrtke Escala Group (Spectrum Group International), koja se brzo probila kao treća najveća aukcijska kuća nakon Sotheby’s i Christie’s. Skandal duboko pogađa cijenu dionica Escala, koja pada više od 85% u danima nakon uhićenja. U srpnju 2013. godine španjolski sud je podigao optužnicu protiv 14 djelatnika Afinse i Escale. Proces još uvijek traje. Svi podaci o tvrtki Afinsa prikupljeni su preko interneta.

Od novonastalih država bivše Jugoslavije marke na temu 50. godina maraka Europe izdale su Slovenija, Hrvatska, Bosna (sva 3 entiteta), Makedonija, Srbija i Crna Gora. Jedino Kosovo nije izdalo marke na tu temu.

Već tada se pričalo da postoje razlike između maraka i blokova koje su prodavane u domicilnim zemljama (zvat ćemo ih “domaćim” od onih koje su prodane španjolskoj tvrtci (zvat ćemo ih “španjolcima”). No kako se marke koje su prodane španjolskoj tvrtci nisu pojavljivale na tržištu, nije se moglo sa sigurnošću utvrditi o kojim razlikama je riječ.

2015. godine „španjolci“ su se po prvi puta pojavili na tržištu. Time je omogućena stvarna usporedba maraka iz domaćih i španjolskih izvora.

Hrvatska

Hrvatska pošta izdala je 8. rujna dvije marke i blok. Marke su tiskane u arcima od 20 komada (4x5). Marka od 7.20 kn tiskana je u nakladi 600.000 komada, a marka 8.00 kn u nakladi 515.000 komada. U istoj nakladi tiskan je i blok s dvije marke. U Španjolsku je otišlo po 500.000 serija i blokova. Za domaće tržište ostalo je 100.000 primjeraka maraka od 7.20 kn i po 15.000 primjeraka maraka od 8.00 kn i blokova. Marke su bile frankaturno važeće do 10.07.2006.

Odmah nakon izlaska tih maraka počele su se raspredati razne priče o razlikama između „domaći“ i „španjolskih“ blokova. Pričalo se da „španjolci“ imaju numeraciju, te da je ta numeracija vidljiva samo pod flurescentnom lampom i slično.

Danas kada smo u posjedu i „španjolskih“ maraka i blokova možemo utvrditi sljedeće:

Na svim blokovima je šesteroznamenkasta numeracija, otisnuta crnom bojom. Izgleda da je ta numeracija otisnuta naknadno u doradi.

sp1

(sl.1-„domaći“ i „španjolski“ blok)

Takova numeracija otisnuta je i na gornjim rubovima arka - desno, na obje nominale (sl.2).

hrp

No, najveće iznenađenje smo doživjeli kada smo marke i blokove stavili pod fluorescentnu lampu. Znak trubica i HP na „domaćim“ markama i bloku svijetle plavo, a na „španjolcima“ žuto.

usporedna

Da li je to tako i u čitavoj nakladi teško je reći jer smo imali na raspolaganju mali broj uzoraka blokova i maraka. Svi „španjolski“ blokovi koje smo pregledali su sa numeracijom oko 268 tisuća i oko 452.000. Kod maraka i blokova koje smo pregledali ta tvrdnja stoji.

Pozivamo i druge filateliste da na svojim primjercima koje nabave ispitaju marke i blokove i potvrde ili opovrgnu ovu tvrdnju.

BiH-HP Mostar

HP Mostar izdala je 15.01.2006. godine 4 marke i blok povodom 50 godina Europa maraka. Marke su nominale 2 KM, a blok sadrži sve marke, ukupne nominale 8 KM. Naklada je 660.000 serija, a naklada blokova nije poznata. Od toga je 500.000 tisuća kompleta isporučeno stranom naručitelju.

Na „domaćem“ bloku u gornjem desnom kutu otisnuto je crnom bojom slovo M. Kod „španjolaca“ na istom mjestu otisnuta je crnom bojom šestoroznamenkasta numeracija.

BiHHP

(„domaći“ i „španjolski“ blok)

Uspoređivanjem numeracije na „španjolskom“ izdanju HP Mostar sa „španjolskim“ izdanjem hrvatskog bloka utvrđeno je da se radi o istom numeratoru. Kako su i jedne i druge marke tiskane u Zrinskom Čakovec, bilo je logično da je numeriranje izvršeno u Zrinskom. No, prema drugim informacijama tiskara Zrinski u to vrijeme nije imala takav numerator pa je vjerojatno numeriranje izvršeno iz usluge negdje drugdje. Na slici je usporedba brojki s oba bloka snimljena mikroskopom.

brojkice

Ispitivanje maraka i blokova HP Mostar fluorescentnom lampom pokazuje da na markama postoji fluorescentna zaštita, ista na svim markama i blokovima.

Prema informacijama HP Mostar marke su još frankaturno važeće.

BiH-JP BH Pošta

BH pošta izdala je 30.11.2005. seriju od 4 marke nominale 3KM/1.50E i blok sa te 4 marke ukupne nominale 12KM/6.00E. Naklada serija je 520.000, a naklada blokova nije poznata. Kad su marke izašle pojavio se zupčani blok, a nedugo zatim na tržištu se pojavio i nezupčani blok.Tu je nastao pravi rašomon jer su postojali blokovi sa i bez numeracije.

Tako se na tržištu pojavio zupčani blok bez numeracije, blok sa oznakom No. i šesteroznamenkastom numeracijom i slovom B te blok sa oznakom No. i šesteroznamenkastom numeracijom bez slova B. Nezupčani blok pojavio se bez numeracije i sa peteroznamenkastom numeracijiom i slovom B iza brojaka.

bihp

Iz "španjolskih izvora" pojavio se samo zupčani blok sa oznakom No. i šesteroznamenkastom numeracijom. Kod nezupčanih blokova numeracija je šesteroznamenkasta bez slovne oznake.

BiH1

(„domaći“ i „španjolski“ nezupčani blok)

Ispitivanje fluorescentnom lampom ne pokazuje razlike.

BiH-Pošta Republike Srpske

Pošta Republike Srpske izdala je 30.08.2005. povodom 50 godina izdanja Europa maraka 4 marke, svaka nominale 1.95KM/1.00E i zupčani blok sa te 4 marke ukupne nominale 7.80KM/4.00E. Marke su tiskane u FORUM-u Novi Sad, u 4 mala arčića sa 8 maraka i privjeskom u srednjem redu. Naklada je 530000 serija, 530000 zupčanih blokova i 500000 nezupčanih blokova. 500000 kompleta je isporučeno stranom naručitelju. Pojavom „španjolaca“ vidi se da njihovi blokovi nisu numerirani.

BiHRs

(„domaći“ i „španjolski“ blok)

Nedugo nakon izdavanja maraka pojavili su se na tržištu i nezupčani blokovi koji uopće nisu bili u prodaji na poštama Republike Srpske.

Ti blokovi nisu sa bijelim već sa zelenim rubom i nemaju numeraciju. Pojavljivanjem „španjolaca“ vidjelo se da su to isti blokovi koji su se pojavili i na filatelističkom tržištu. Pojavilo se i jako puno makulature (nezupčane serije i sl.).

Najveće iznenađenje dogodilo se kada smo na internetu vidjeli da se marke prodaju u trakama od 5 komada. Znači da te marke nisu mogle biti iz malih arčića, već iz araka koje sadrže 20, 25 ili 50 maraka u arku. Od filatelista dobivao sam informacije da se radi o arcima od 25 komada, ali nitko nije imao materijalnih dokaza za to. Obratio sam se pošti Republike Srpske i vrlo brzo dobio informaciju da su za stranog naručitelja otisnute marke u arcima od 50 komada, kao i zupčani i nezupčani blokovi.

BiHRSArci

Provjera fluorescentnom lampom nije pokazala razlike. Marke su još uvijek frankaturno važeće.

SiCG

PTT SiCG izdao je 31.03.2005. povodom 50 godina Europa maraka seriju od 8 maraka (4 marke nominale 16.50ND/0.25E i 4 marke nominale 41.50ND/0.50E). Izdana su i 2 zupčana bloka sa po 4 manje i 4 veće nominale, ukupne nominale 232ND/3.00E. Naklada serija i zupčanih blokova je po 532.000 komada, a nezupčanih blokova je 500000 kompleta.

Očito je za stranog naručitelja tiskano posebno 500.000 serija i ista količina zupčanih i nezupčanih parova blokova. Nezupčani blokovi nisu bili na prodaju u poštama SiCG, već su se par mjeseci kasnije pojavili u prodaji na filatelističkom tržištu po deseterostrukoj većoj cijeni.

Tisak je izvršio FORUM Novi Sad. Ne primjećuju se razlike između „domaćih“ i „španjolaca“. Marke ne sadrže fluorescentnu zaštitu.

SiCG

Marke više nisu frankaturno važeće.

Makedonija

Makedonska pošta izdala je 14.11.2005. godine 4 marke i blok, nominale 830 denara serija i isto toliko blok (vrlo visoka nominala). Marke su izdane u malom arčiću od 2x4 marke, kao dva četverca. Te 4 marke izdane su i u bloku kao horizontalni četverac. Naklada maraka je 1.040.000 serija i 520.000 blokova. 500.000 arčića i blokova prodano je stranim naručiteljima.

Pojavom „španjolaca“ nismo primijetili razliku.

Arčić i blok prikazani su na slici.

Mak

Marke i blok su frankaturno važeći.

Slovenija

Pošta Slovenije izdala je 20.05.2005. povodom 50 godina Europa maraka 4 marke i blok. Marke ukupne nominale 240 tolara tiskane su u arcima od 25(5x5) komada, a u bloku je jedna serija. Marke u arcima zupčane su zupčanjem K 14:13 ¾, a marke u bloku zupčanjem K14.

Marke su otisnute u nakladi 580.000 serija i 600.000 blokova, od čega je 500.000 kompleta isporučeno stranom naručitelju.

Marke više nisu frankaturno važeće.

Slov

Nismo utvrdili razliku između „domaćih“ i „španjolaca“.

Crna Gora

Pošta Crne Gore izdala je 3.01.2006. godine povodom 50 godina Europa maraka, seriju od 4 vrednote (0.50,1.00,2x2.00E) u arku sa 4 serije i 4 različita privjeska. Izdana su i 2 bloka.

U jednom bloku su sve 4 marke i taj blok postoji zupčani i nezupčani. Zupčani blok je numeriran sa No. i šesteroznamenkastom numeracijom. Nezupčani blok je bez numeracije.

Drugi blok je nominale 5.50E, a prikazuje europski kontinent, grb i teritorij Crne Gore te Europske zvjezdice.

Naklada serije je 508.000, a naklada zupčanog bloka kao i bloka sa slikom Europe je 505.000. Naklada nezupčanog bloka se ne navodi.

Pojavom „španjolaca“ utvrdile su se sljedeće razlike kod nezupčanog bloka. Blok je numeriran kao i zupčani, ali rubovi na tom bloku nisu bijeli kao kod „domaćeg“ već sivo osjenčani.

CG

(„domaći“ i „španjolski“ nezupčani blok)

Marke su još frankaturno važeće.

 

Autori:

Željko Saks,dipl.ing.

Saša Ivanović

Na vrh stranice